Hladniji dani ne znače i tmurnije raspoloženje, jer jesen ima adute koje ljeto nema, a u ovim kratkim pregledima pokušat ćemo vam te adute otkriti. Prvi otkriva 7 svakodnevnih stvari koje jeseni daju prednost pred ljetom.

1. Za vrijeme jeseni čovjek najbolje spava, zbog hladnijih temperatura.

2. Jabuke su prirodan izbjeljivač zubi i mogu spriječiti Alzheimerovu bolest.

3. Nakon niza vrućih ljetnih dana lišće na drveću poprima najživlje boje tijekom godine.

4. Prvi i posljednji dan jeseni mijenjaju se otprilike za 24 sata svake godine, jer Zemljina orbita nije savršena.

5. Zahlađenje ljudima šalje signale da se zbliže, što jesen stavlja na vrh godišnjih doba za zaljubljivanje.

6. Nekoć su se bundeve preporučivale za uklanjanje pjegica i liječenje zmijskih ugriza.

7. Prvi dan jeseni je jedan od dva dana u godini kad možete jaje postaviti da samo uspravno stoji.

A slijede i neke ozbiljnije činjenice

1. Sezona aurora

Povrh prekrasnih boja lišća, jesenska ravnodnevnica signalizira još jedan svjetlosni spektakl - onaj sjevernih svjetala, odnosno aurore borealis.

Prema NASA-i, geomagnetske oluje dvostruko se češće ujesen nego u bilo kojem drugom dobu godine, prenosi Live Science.

2. Životinje reagiraju na jesen

Živa bića reagiraju na promijenu svijetla koja dolazi s jeseni. Drveće otpušta lišće, a neke životinje se pripremaju za zimski san, odnosno hibernaciju.

Jesen kod nekih životinja donosi i vrlo neobične i vidne promijene, pa tako kod sibirskog hrčka testisi narastu do 17 puta, što je jasan signal za razmnožavanje.

Isto tako, sjevernoamerička crnokapa sjenica kreće u mahnito prikupljanje sjemenki te ih skriva na više mjesta u drveću i na tlu. Istovremeno dio njezinog mozga naraste do 30 posto, a taj dio mozga je odgovoran za prostornu orijentaciju i pamćenje.

3. Jesenski puni Mjesec

Jesen ima i svoj puni Mjesec, koji se još naziva i Žetveni Mjesec. Taj je naziv dobio jer su nekoć seljaci znali koristiti svijetlo prvog punog Mjeseca jeseni kako bi obavljali žetvu i noću, nakon plodnog ljeta.

4. Zašto lišće mijenja boju?

Klimatske promijene izazivaju reakciju kod lišća na hladnije temperature i manjak svijetla. Lišće tad prestaje proizvoditi klorofil (zeleni pigment) koji im pomaže u fotosintezi.

Kako zeleni pigment počinje nestajati, do izražaja dolaze narančasti i žuti pigment karotenoida. Žarko crvena boja rezultat je antocijanina, pigmenta kojeg lišće proizvodi ujesen.

5. Kad pada ravnodnevnica?

Jesenska ravnodnevnica svake godine pada na drugi datum, a najčešći je 22. rujan, kao što je to bilo i jučer. Ravnodnevnica zna još biti i 23. rujna, ali 1931. godine dogodila se i 24. rujna, a razlog tome jest što gregorijanski kalendar ne prati savršeno poziciju Zemlje u orbiti oko Sunca.

Zemlji treba 365.25 dana da napravi krug oko Sunca pa je datum jesenske ravnodnevnice malo drugačiji svake godine. Ipak, ravnodnevnica će idući put pasti na 24. rujna tek daleke 2303. godine.